Odgovor Komisije za jednakopravnost spolova na naš dopis za prava porodilja

pp1

 

Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine održala je 18.04.2018. godine 15.  sjednicu, na kojoj je razmatrala i dopise koje su ispred brojnih prijava sugrađanki podnijeli Udruženja “Žene ženama”, Udruženje “Kap” i Udruženje “Prirodan Porod”

I Z V J E Š T A J

 Razmatranje Molbe za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica koju je uputilo Udruženje „Žene ženama“ i udruženje za razvoj društva „Kap“

Komisiji se obratila predstavnica Udruženja „Žene ženama“ Nura Ahmetspahić koja je upoznala prisutne članice i člana Komisije sa dostavljenom Molbom za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica i nepoštivanja Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata („Službene novine Federacije BiH 40/10“).
Razlog za obraćanje Komisiji i traženje pokretanje postupka za utvrđivanje tvrdnji pacijentica jesu brojne prijave sugrađanki ovom Udruženju koje tvrde da u Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu i drugim javnim zdravstvenim ginekološkim klinikama trpe izuzetnu bol prilikom različitih ginekoloških zahvata. Pacijentice ističu da se mnogi tretmani poput kiretaže, biopsije i drugi operativni zahvati, izvode isključivo u lokalnoj anesteziji, bez mogućnosti primjene opće anestezije, kako bi im se ublažila bol. Zbog toga, pacijentice se opredjeljuju za usluge u privatnim klinikama, izlažu se enormnom trošku iako su zdravstveno osigurane. 

Neophodno je pribaviti informacije koje su od veoma velikog značaja za ženu i na taj način kao nadležna Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH utvrditi da li su ove informacije tačne i da li se, zaista, ženama na Ginekološko-akušerskoj klinici u Sarajevu i drugim javnim zdravstvenim ginekološkim klinikama ne dozvoljava mogućnost izbora anestezije prilikom obavljanja kiretaže pa ni po cijenu da plati kako bi joj se na taj način umanjila bol i poštedjela traume prilikom pružanja stručne zdravstvene pomoći i kako bi se sprijećila dalja slična praksa, te da se provjeri ko odlučuje o pravima žena i kojom Odlukom im se ne dozvoljava pravo izbora kako bi se, ukoliko ta Odluka i postoji, izvršila izmjena i ženama dopustila mogućnost izbora, istakla je Nura Ahmetspahić.

Nakon uvodnog obrazloženja i upoznavanja sa dostavljenom Molbom za pokretanje postupka utvrđivanja tvrdnji pacijentica koju je uputilo Udruženje „Žene ženama“ i Udruženje za razvoj društva „Kap“, Komisija je razmotrila i Dopis koji je dostavilo Udruženje Prirodan Porod,  a koji se odnosi na obezbjeđivanje porođajnih prava porodiljama u skladu sa potpisanim smjernicama međunarodnih udruženja, jer prema saznanjima ovog Udruženja, porodilišta u Federaciji BiH pa i BiH uprkos prihvatanju i potpisivanju ovih najviših međunarodnih standarda kod prenatalne, perinatalne i postpartalne njege ne omogućavaju trudnicama i porodiljama da istu i dobiju.

Kao primjer u Dopisu se   navodi pravo na kontinuiranu emocionalnu podršku za svaku trudnicu bilo u vidu stručne podrške (dule) ili kontinuirane podrške familije ili bilo koje druge osobe od povjerenja. Svjetska zdravstena organizacija prema medicini zasnovanoj na dokazima preporučuje da svaka trudnica ima kontinuiranu podršku uz sebe tokom čitavog trajanja poroda i da to bude osoba ili osobe po njenom izboru.

Sljedeći primjer koji sve navedene organizacije i konziliji struke navode jeste slobodan položaj porodilje i mogućnost kretanja tokom čitavog trajanja poroda. U bh.porodilištima je praksa da se ženama onemogućava kretanje tokom nekih rutinskih intervencija (npr.kontinuiranog praćenja otkucaja čednog srca) iako iste mogu biti zamijenjene adekvatnim alternativama koje ne umanjuju kvalitetu medicinske njege i pri tome ne ograničavaju ženu na položaj koji nije ni ugodan ni prirodan. Također, prilikom izgona djeteta u BiH jedina mogućnost je da žena leži na ginekološkom stolu što također krši njena prava jer bi joj trebalo biti zagarantovan slobodan izbor položaja u svakoj fazi poroda. Što znači da ako žena porodilja, ne bolesnik, nego korisnica javnih usluga porodilišta, uračunljiva i mentalno zdrava, prema svojoj individualnoj potrebi želi porod mimo ležećeg, tj. vertikalni porod, isti joj mora i treba biti omogućen. Uprkos nabavci opreme pojedinih porodilišta za vertikalne porode (čučeće,sjedeće, klečeće) svjedoci smo da se ta ista oprema ne koristi, porodilje se izmanipulišu u položaj na koji je osoblje naviklo jer ne postoji edukacija osoblja za porode u različitim položajima. Samim tim je prisutan strah zbog neznanja, te veliki pritisak da se svaka porodilja povinuje ustaljenoj i zastarjeloj praksi porodilišta.

Jedna od ključnih komponenti prenatalne njege porodilja je mogućnost razgovora i dogovora sa medicinskim osobljem prije samog početka poroda. Da porodilja ima pravo da vidi porodilište i mjesto na kojem će se poroditi kako bi se adekvatno psihički pripremila za svoj boravak tamo, te mogućnost da izverbalizuje ili napismeno izloži svoje individualne preferencije glede samog načina poroda. To se u svijetu praktikuje u vidu  tzv.Plana poroda koji je podržana praksa već više od 30 godina. U Planu poroda svaka porodilja se izjasni, da ukoliko porod ide uobičajenim tokom bez komplikacija i patologije, koje procedure želi ili ne želi, te kakvu vrstu njege želi za sebe i svoje dijete. Svjedoci smo da ni ovo nije zaživjelo u praksi, da porodilja nema skoro nikakvu mogućnost adekvatne prenatalne posjete i rasprave o svojim preferencijama već da joj prvi susret sa prostorijom i osobljem bude upravo u trenutku početka poroda što može nepovoljno uticati na njenu psihičku spremnost i samim tim na čitav tok poroda. Ukoliko napismeno donese  Plan poroda, osoblje ne pridaje nikakav značaj tom dokumentu koji treba da se tretira kao medicinska dokumentacija i da se priloži sa ostalom medicinskom dokumentacijom, niti ga pročitaju, a vrlo često se i uvrijede na pokušaj porodilje da individualizira svoj tretman, što je također kršenje njenih osnovnih ljudskih prava.

Na koncu diskusije o ovoj tački dnevnog  reda, Komisija je jednoglasno usvojila  sljedeće zaključke:

  1. Komisija za jednakopravnost spolova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH se obavezuje da će razmotrene dopise dostaviti nadležnim institucijama i to Ministarstvu zdravstva Kantona Sarajevo, Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” Sarajevo na dužnu pažnju i izjašnjenje o istim kao i dostavu traženih informacija radi utvrđivanja tvrdnji navoda pacijentica
  2. Komisija za jednakopravnost spolova će podnijeti Inicijativu za organiziranje i održavanje tematske sjednice o temi zdravstvenog stanja u Federaciji BiH čim se za to obezbijede i steknu neophodni uslovi i potrebni materijali.

Izvor: https://predstavnickidom-pfbih.gov.ba/bs/page.php?id=1852

Napišite komentar...